Sistem za varenje

Gastroezofagealna refluksna bolest

GERB se najčešće javlja usled disfunkcije donjeg ezofagealnog sfinktera, mišića koji zatvara donji deo jednjaka i sprečava da se sadržaj želuca vrati nazad u jednjak, usta i disajne puteve. Dejstvo želudačnih kiselina iritira jednjak, usta i disajne puteve, što dovodi do simptoma kod pacijenata koji mogu narušiti kvalitet njihovog života.

Jeste li znali?

Da li ste znali da se u zapadnom svetu simptomi GERB-a javljaju kod 20 do 40% odraslih osoba?

Brojni su znaci i simptomi koji ukazuju na GERB, a njihova težina nije uvek u skladu sa stepenom oštećenja sluzokože jednjaka, usta i disajnih puteva. Najčešći simptomi GERB-a, koji se nazivaju i tipičnima, su: gorušica i vraćanje sadržaja želuca u jednjak ili usnu duplju, što se stručno naziva regurgitacija. Gorušica je stanje koje karakteriše osećaj pečenja iza grudne kosti koji se širi na vrat, a najčešće se javlja nakon jela. Regurgitacija je iznenadno vraćanje male količine kiselog sadržaja želuca u usta.

Manje uobičajeni simptomi koji mogu biti uzrokovani gastroezofagealnom refluksnom bolešću uključuju astmu, promuklost, hronični kašalj, hronični laringitis, bol u grudima, oštećenje zuba, štucanje i prekomerno lučenje pljuvačke. Ovi simptomi se takođe nazivaju atipičnima jer ne ukazuju direktno na GERB.

Usled stalne iritacije sluzokože jednjaka kiselim sadržajem želuca mogu se razviti neke komplikacije u jednjaku, kao što su zapaljenje sluzokože jednjaka, razvoj čireva na sluzokoži, pojava suženja i promene u strukturi ćelija donjeg dela jednjaka, koji se naziva Baretov jednjak.

Najnepoželjnija komplikacija je promena strukture ćelija (Baretov jednjak) jer je transformacija takvih ćelija u maligne ćelije, a samim tim i razvoj maligne bolesti, 30 do 125 puta češća nego kod zdravih osoba sa nepromenjenom sluzokožom.

Cilj lečenja GERB-a je prvenstveno lečenje i sprečavanje razvoja promena na sluzokoži jednjaka, usta i disajnih puteva, kao i komplikacija ove bolesti. S obzirom da većina pacijenata ima blaži oblik ove bolesti i nema teža oštećenja ovih sistema, osnovni cilj lečenja GERB-a je da se pacijent oslobodi simptoma koji narušavaju kvalitet života i da se spreči ponovna pojava simptoma.

Danas se za lečenje GERB-a koristi nekoliko grupa lekova: antacidi koji neutrališu dejstvo kiseline, inhibitori lučenja kiseline kao što su H2 antagonisti, inhibitori protonske pumpe i prokinetici koji ubrzavaju pražnjenje jednjaka i želuca. Najefikasniji i najčešće korišćeni su inhibitori protonske pumpe. Ovi lekovi ne smanjuju refluks želudačnog sadržaja u jednjak, ali smanjuju kiselost ovog sadržaja i na taj način smanjuju nadražujuće dejstvo kiselog sadržaja.

Inhibitori protonske pumpe (IPP) su veoma efikasni u lečenju GERB-a i dobro se podnose. Lečenje IPP-ima se sprovodi najmanje dva meseca. U slučaju ponovne pojave simptoma nakon prekida terapije sa IPP, preporučuje se upotreba ovih lekova na jedan od sledeća dva načina:

Jedan od načina je da se kontinuirano uzima najniža doza koja eliminiše simptome tokom nekoliko godina. Drugi način je da ga uzimate s prekidima tokom određenog vremenskog perioda nakon pojave simptoma. Izbor jedne od ove dve dugoročne opcije lečenja GERB-a treba prepustiti lekaru.

Rešenja iz JGL-a

Povezane teme

Ulkusna bolest

Ulkusna bolest

Peptički ulkus ili čir je povreda zidova želuca, dvanaestopalačnog creva ili jednjaka koja nastaje usled agresivnog delovanja želudačnih sokova. Tipičan simptom koji ukazuje na postojanje ulkusne bolesti je bol koji se javlja neposredno nakon jela (kod želuca) ili nekoliko sati nakon jela (kod dvanaestopalačnog creva).

Saznajte više
Infekcija bakterijom Helicobacter pylori

Infekcija bakterijom Helicobacter pylori

H. pylori je bakterija spiralnog oblika koja se može naći na sluznici ljudskog želuca i najčešći je uzročnik gastritisa, hronične upalne reakcije želuca. Infekcija počinje kada bakterije uđu u digestivni sistem, a ako se ne leči, infekcija kod većine pacijenata traje doživotno.

Saznajte više
Proliv

Proliv

Proliv ili dijareja je najčešće uzrokovana neravnotežom crevne mikroflore, odnosno povećanjem broja patogenih mikroorganizama kao što su rotavirusi i bakterije poput Clostridium difficile. U slučaju akutne dijareje, terapija traje nekoliko dana, a kod hronične najmanje 3 nedelje. Ovo je uobičajeno smetnja i generalno nije opasna po zdravlje, ali može biti nezgodna ako se ne reši blagovremeno.

Saznajte više

Da bi ova web-stranica mogla pravilno da funkcioniše i da bismo unapredili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici privatnosti i zaštite podataka

Prilagodite postavke
  • Neophodni kolačići omogućavaju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, veb-stranica ne može pravilno da funkcioniše, a možete ih isključiti promenom postavki u svom web-pregledaču.